Razgovarano o problemima pri definisanju vlasništva nad imovinom Distrikta koja je u posjedu privatnih lica

Doktor Domić je istakao da postoji oko 300 slučajeva uzurpacije državnog zemljišta, a još veći problem predstavlja različito vođenje uknjižbe vlasništva nad nekretninama u gruntovnici i katastru. I jedan i drugi problem postao je evidentan kroz implementaciju rada Vijeća za izlaganje.

„Značajan broj građana Brčko distrikta BiH, koji se nalaze u posjedu imovine koju koriste oduvijek, na koju su u prošlom sistemu uredno plaćali katastarski porez, došli su do saznanja kroz Vijeće za izlaganje da više nisu vlasnici, odnosno da je imovina uknjižena na Distrikt. Tu ljudi imaju izgrađene porodične kuće i imanja, ali nažalost više ne mogu dokazati validnim dokumentima da su oni istinski vlasnici pošto je u gruntovnici ubilježena kao općenarodna imovina”, dodao je gradonačelnik Domić.

Gradonačelnik je još naglasio da je ovaj problem teško definisati zakonskom normom. Ranije je bilo pokušaja da se ovakva ili slična pitanja rješavaju institutom dosjelosti, međutim taj institut se ne može primijeniti retroaktivno.

„U svakom slučaju, nije nam cilj da Brčko distrikt BiH postane vlasnikom imovine koja nije naša i koja se sticajem okolnosti u knjigama vodi tako. Nije nam cilj ni da imamo puno beskućnika jer prema ovom stanju ljudi su praktično bez imovine. Cilj nam je da nađemo normu koja će se moći primjenjivati u stvarnom životu i koja će omogućiti da ti ljudi, koji su sada u posjedu te imovine, postanu i vlasnici“, zaključio je gradonačelnik Domić.

Naime, problem datira još iz vremena kad je bivša država provodila agrarnu reformu i kada su kroz te svoje postupke u naravi ljudima dodjeljivali zemljište, ali to nikada nije provedeno u zemljišnim knjigama niti je potkrijepljeno adekvatnim ugovorima. Koliko je problem kompleksan govori i to da uopće nije poznato koliko se građana, zapravo, nalazi u takvom stanju. Potencijalno, svi oni koji su bili predmet pomjeranja kroz agrarne reforme mogu biti u sličnoj situaciji. Neki su bili u zabludi da promjene treba vršiti u katastru, a samo rijetki su to činili i u gruntovnici. Stoga se imovina u gruntovnim knjigama vodila i dalje kao državna, a samo u katastru na ime vlasnika jer tadašnja država u početku nije insistirala na kompletiranju vlasništva.

Gradonačelnik Domić je napomenuo da su to osjetljiva pitanja te da se intenzivno radi na pronalasku rješenja.

„Ljudi će na toj imovini i dalje boraviti. Međutim, kada budu htjeli vršiti promjene, prodati, dati pod hipoteku ili u naslijeđe onda neće moći taj posao završiti kako bi htjeli jer ne mogu dati, prodati ili pokloniti nešto što nije njihovo i u registru se vodi kao društvena imovina“, naglasio je Domić.

Već postoji i nekoliko prijedloga za rješenje tog problema. Jedan je praktične prirode, da vijeća za izlaganje postanu fleksibilnija i da jedan način tumačenja tih propisa prilagode trenutnoj realnoj situaciji. Pravno je teško naći izlaz, ali i tu ima izvjesnih ponuda u smislu da vlasnici tih nekretnina ponovo steknu svoju nekretninu. To je postupak koji zahtijeva dodatnu i dugoročnu pripremu.